Katarina Horvat

Nastavna priprema predviđena je za jedan sat sociologije u 3. razredu gimnazije, sadrži pripadajaću Power Point prezentaciju. Vezana je uz nastavnu cjelinu: Od čega se društvo sastoji, nastavna jedinica: Društvena struktura

Nastavnička priprema

Gotov materijal

Birokracija i društvene mreže

birokracija-i-drustv

Sara Meszaros

Godišnji izvedbeni kurikulum koristi se za nastavu izbornog predmeta Sociologija u 4. razredu (2 sata nastave tjedno). Napisan je sukladno Kurikulumu nastavnog predmeta Sociologija za gimnazije (2019), a oblikovan prihvaćajući mogućnost samostalnosti sadržaja, načina te izvora poučavanja i učenja, kao i samostalnosti i odgovornosti u vrednovanju postignuća odgojno-obrazovnih ishoda. Obuhvaća predmetne odgojno-obrazovne ishode, pripadajuće nastavne teme s okvirnim vremenikom i brojem sati provedbe, sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, radnje učenika i odgojno-obrazovne ishode međupredmetnih tema, ali s posebnim naglaskom na područje znanosti, tehnologije i društva kao suvremenog, prijepornog i značajnog za učenike. Osmišljene su nastavne teme koje se odnose na područje sociologije znanja i znanosti (sociologije znanosti, sociologije spoznaje) na način da se primjenjuju Kurikulumom propisani odgojno-obrazovni ishodi. Budući da je riječ o izbornom predmetu koji je u potpunosti samostalno osmišljen, oblikovan i pripremljen, podrazumijeva doradu i prilagodbu sukladno učeničkim potrebama, novostima u području znanosti i tehnologije te primjeni znanosti i tehnologije u važećim društvenim zbivanjima, neposrednim ili širim. Ujedno će se posebno njegovati prožimanje predviđenih nastavnih tema s budućim područjima obrazovanja učenika. Pri njegovoj izvedbi u obzir će se uzimati i tekuće društvene okolnosti, prijeporna pitanja suvremenosti i osobita iskustva učenika.

Izrada godišnjega izvedbenog kurikuluma izbornog predmeta Sociologija - Znanost, tehnologija i društvo

sociologija-izborni

Sunčana-Lea Kolbezen

Učenici su za domaću zadaću ispunili radni list Kako društvo utječe na pojedinca te usvojili osnovne pojmove:  integracija, regulacija, anomija; te samostalno vrednovali razinu usvojenosti sadržaja.
Analizom razina integracije i regulacije učenici izrađuju idealne tipove nastavnika, zatim čitaju tekst u udžbeniku E. Durkheim Studija o samoubojstvu i ispunjavaju tablicu s tipovima samoubojstava, zajedno diskutiramo i navodimo primjere.
Za kraj, koristeći Durkheimovu metodologiju učenici samostalno izrađuju idealne tipove učenika.

E. Durkheim Studija o samoubojstvu

studija-o-samoubojst

Ogledni primjer - podizanje svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane te promicanje odgovornog djelovanja u zajednici

Anita Klarić

Tema  - Hrana nije otpad

Odgojno obrazovna očekivanja: 
 Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti
ZNANJA – učenik će analizirati načine dobroga odnosa prema okolišu i drugim ljudima radi postizanja osobne i zajedničke dobrobiti.
VJEŠTINE- učenik će primjenjivati preporuke svjetske organizacije i predlagati načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
STAVOVI – učenik će promicati  dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.

Primjerom dobre prakse kako putem projektnog učenja o problemima bacanja hrane u okviru nastavne teme – Ekologija možemo doći i realizirati projektnu nastavu. Kreativna rješenja projektnog učenja potiču nas na širenje teme putem projektne nastave. 
Tijek projektnog učenja:  određivanje teme, određivanje cilja i zadataka, izrada plana, provođenje projekta i vrednovanje u okviru nastavne cjeline iz sociologije – Suvremeno društvo i trendovi i Sociološka istraživanja, nastavna tema – ekologija; međupredmetne teme – Održivi razvoj s ciljem motivirati učenike za globalno promišljanje orijentirano na budućnost.
Učenici u procesu motivacije upoznaju se sa sadržajima dokumenata koji nam ukazuju na veliki problem otpada od hrane. UN – Agenda za održivi razvoj, EU ciljevi za mlade i Globalni ciljevi održivosti, te razgovorima o saznanjima kako se svakodnevno odnosimo prema hrani i viškovima hrane prilikom dnevnih obroka u domu i van njega.
Za realiziranje odgojno-obrazovnih ciljeva učenik analizira vlastito domaćinstvo i lokalnu zajednicu, zatim rješavajući problemske zadatke i praktičnim djelovanjem postupno dolazi do globalnog promišljanja o konceptu održivog razvoja. Učenik primjenjuje preporuke svjetske organizacije i predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti, te promiče dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.
Idejna rješenja učenika koristimo za apliciranje na natječaju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“,  na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama - „doggy bag“  Motivacija za navedenu sekciju proizlazi iz činjenice velikog broja restorana u našem gradu (Trogir), znajući da veliki broj ljudi gravitira tijekom ljetnih mjeseci u naš grad, stoga hrana je nezaobilazna tema, a s tim i povezan otpad od hrane.  
Kreativni radovi na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama, kroz koje učenici prikazuju različite oblike narudžbe jela „doggy bag“ s pozitivnim porukama, ispisanim na hrvatskom, španjolskom, francuskom, njemačkom, engleskom i talijanskom jeziku, kako bi obuhvatili što više govornih područja tijekom turističke sezone, a iste ohrabruju građane na aktivno sudjelovanje u sprečavanju stvaranju ove vrste otpada.  
Prezentacija radova u atriju Nacionalne i  sveučilišne knjižnice u Zagrebu povodom Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.

AKTIVNOSTI I OPIS AKTIVNOSTI

1. 	Upoznavanje s temom.          
Upoznavanje s problemom otpada od hrane u svijetu i u Republici Hrvatskoj: UN – Agenda za održivi razvoj Mladi i aktivno društvo i održivi gradovi EU ciljevi za mlade, Globalni ciljevi održivosti: C2 Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promovirati održivu poljoprivredu; C11 učiniti gradove i naselja uključivim, prilagodljivim i sigurnim: C12 Osigurati održive procese proizvodnje i potrošnje.
2.	Određivanje cilja i motiviranje učenika za globalno promišljanje orijentirano na budućnost  - podizanje svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti.
   Upoznavanje s podacima o količini otpada od hrane u svijetu i u Republici Hrvatskoj: 1/3 svjetske proizvodnje hrane postane otpad = 1,3 milijarde tona otpada od hrane, u Republici Hrvatskoj nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane. Upoznavanje s UN – Agenda za održivi razvoj – cilj do 2030. smanjiti 50% gubitak hrane od proizvodnje do konzumacije.
3.  Usmjeravanje učenika  na proces istraživanja.
 Učenik samostalno istražuje i analizira odnos prema višku hrane u svom okružju (vlastitom domaćinstvu i lokalnoj zajednici.  
- Jedna grupa učenika  -  samostalno istražuje odnos prema višku hrane u svom okružju.
- Druga grupa učenika samostalno istražuje odnos prema višku hrane u svom okružju.
4. Kreativna rješenja učenika i primjena znanja.
-  Jedna grupa učenika -  predlaže i prezentira kreativna rješenja kako možemo pretvoriti ostatke hrane u nove i ukusne obroke – recepti, učenici u prezentaciji iznose primjere recepti za obroke od viška hrane u vlastitom domaćinstvu.
- Druga grupa učenika -  predlaže i prezentira kreativna rješenja kako osvijestiti i potaknuti građane na aktivno sudjelovanje u sprječavanju stvaranja otpada od hrane – plakati za škole i restorane (živimo u turističkom gradu s velikim brojem restorana), plakati su namijenjeni za korisnike školskih menza i goste restorana, kreativnim plakatima i ispisanim porukama skreću pažnju na odgovorno postupanje s hranom.  
5. Sudjelovanje na natječaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“.
 Pisanje projekta  na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama, kroz koje učenici prikazuju različite oblike narudžbe jela „doggy bag“.
6. Educiranje i animiranje učenika za sudjelovanje u projektu.  
Razgovori s učenicima koji su sudjelovali u projektnom učenju te njihova kreativna rješenja su nas i potakla na sudjelovanje u natječaju.
7. Izrada plakata. 
Izrada kreativnih radova s motivirajućom porukom, ispisanom na hrvatskom, španjolskom, francuskom, njemačkom, engleskom i talijanskom jeziku, te strane jezike uče učenici naše škole.
Odabiranje loga i pet radova učenika u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i   ribarstva za izložbu.
Uređivanje radova za grafičko tiskanje, izrađivanje QR cod za motivirajuće poruke, 5 različitih plakata s drugačijim motivirajućim porukama na šest svjetskih jezika, uz svaki plakat prezentira se ekološka kutija za hranu i vrećica.
8. Sudjelovanje na izložbi
Sudjelovanje učenika i prezentiranje radova u atriju Nacionalne i  sveučilišne knjižnice u Zagrebu povodom Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane, koji se obilježava 29. 9., izlaganje i prezentiranje radova na  izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“, 28. 9. 2023. godine.
9. Jesen 2023. godine - planiranje održivosti projekta - širenje ideje i osiguravanje materijalnih potreba.
- Apliciranje na natječaj - RAST CI SDŽ 2023./24. i na SAVE inicijativu

Vrednovanje za učenje ostvaruje se u istraživačkom dijelu. Učenici daju i dobivaju povratne informacije
Vrednovanje kao učenje ostvaruje se kroz aktivnosti učenika i njihov „rast“ odgovornosti kao se projekt širi.
Vrednovanje naučenog ostvaruje se putem rezultata aktivnosti učenika.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva svake godine u povodu Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane raspisuje natječaj i poziv za sudjelovanje u izložbi za osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske, te ovaj naš primjer može biti motivacija za sudjelovanjem i razvijanjem kreativnih rješenja za održivi razvoj.

Održivi razvoj - projekt - primjer dobre prakse

hrana-nije-otpad

Skripta - pomoć pri učenju nastavnih teme iz sociologije.

Skripta je namijenjena učenicima kao pomoć pri učenju za nastavni predmet - Sociologija - 3. razred srednje škole

Za izradu skripte korišteni su materijali :
Literatura: - Zvonimir Bošnjak, Zlata Paštar, Anton Vukelić, Sociologija, udžbenik za srednje škole, Profil, 2020. Zagreb,
                                                                                  - internet - otvoreni sadržaji

Sociologija - skripta za učenike

skripta-za-ucenike

Sanela Đurkan Kompari

U dokumentu se nalazi detaljna priprema za nastavni sat sociologije u 3. razredu gimnazije u kojemu se obrađuje socijalizacija (definicija i vrste).

Socijalizacija (definicija i vrste)

socijalizacija-defi

U dokumentu se nalazi detaljna priprema za nastavni sat s popratnim materijalima za grupni rad učenika, a vezana uz čimbenike socijalizacije.

Čimbenici socijalizacije

cimbenici-socijaliza

Irena Ihas Jurić

učenici kroz metodu slagalice (JIGSAW) promišljaju no društvenim položajima i društvenoj nejednakosti

Društvena stratifikacija

ponavljanje

Anđelko Cvijetović

Materija prati gradivo nastavne jedinice Obitelj i brak

Obitelj i brak

Nek' su šanse jedan prema sto, uspjeti moramo osjećam to!
Težnja projekta  je uključivanje mladih, posebno srednjoškolaca u svijet volontiranja s posebnim naglaskom na usmjereno volontiranje i asistiranje osobama sa sindromom Down. 
U ovih četrnaest godina  ostvarili smo preko 26 tisuća sati volontiranja. Kroz Školski volonterski klub i udrugu prošlo je, kroz manje interakcije i povremena uključivanja, preko 900 učenika, a 63 ih je ostvarilo cjelogodišnji program koji se okonča Integracijskim volonterskim kampom u Down sindrom centru u Puli gdje svaki sudionik dobije Potvrdu da je prošao sve relevantne korake i time postao asistent osobama sa sindromom Down, naravno za naše potrebe. Uz to im se u volontersku knjižicu zabilježe radionice, edukacije i volonterski sati, koji im znaju biti enormno vrijedni u daljnjem razvoju svojih humanih intencija na studiju i dalje u životu.
Sada djelujemo samo na senzibilizaciji lokalne zajednice i sugrađana da se uvidi vrijedna ideja - potreba sugrađana za Centrom za poludnevni boravak osoba s invaliditetom i usmjereno volontiranje. Tako bi napokon naši sugrađani s invaliditetom imali svoje trajno mjesto za suradnju, inkluziju i socijalizaciju, a naši učenici volonteri bi napokon dolazili u svoj prostor na praktični segment volontiranja.
Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice, ŠVK i Udruga "Otvoreno srce" Našice.
projekt: "VOLONTIRAJ I TI"